Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Fabrika Mira ostvaruje dobit i u vrijeme krize

Novinarka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić u Prijedoru je posjetila privatiziranu firmu koja zapošljava 400 radnika.

U Bosni i Hercegovini mnogi nekadašnji privredni giganti više ne postoje. Na njihovom mjestu iznikle su neke nove firme, čiji godišnji obim proizvodnje često ne može dostići ni količinu isporuka koja je iz tadašnjih pogona izlazila na dnevnoj osnovi.

Međutim, novinarka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić u Prijedoru je posjetila privatiziranu firmu koja zapošljava 400 radnika i u godini krize posluje s dobiti.
 
Izvoz i dobit
 
Ljiljana Lazić radi u fabrici keksa i vafla „Mira" 33 godine. Zadovoljna je poslom, jer su plate redovne.
 
„Pa, dobro. Prije rata su plate bile bolje, a sad su uslovi rada bolji“, kaže Lazić.
 
U fabrici je zaposleno više od 400 radnika. Dnevno proizvedu oko 20 tona keksa, vafla i drugih proizvoda.
 
Prošle godine, prihod od prodaje premašio je 10 miliona eura. Od tog iznosa više od osam miliona odnosi se na izvoz. Poslovnu 2011. godinu obilježila je i dobit od 400.000 eura.
 
Radnici kažu da posla ima. Nekad se radi i praznikom ili vikendom.
 
„Kad radimo noćne smjene, onda je malo teško. Za žene, čak i za muškarce“, rekla je radnica Slobodanka Kotaraš.
 
Dio dobiti iz prošle godine kompanija je uložila u kupovinu nove mašine gdje se pripremaju i vafli za izvoz u Saudijsku Arabiju. Proizvode se upravo za to tržište.
 
Osim u zemlje regije, izvoze u Švedsku, Njemačku, Švicarsku i još sedam zemalja izvan Evrope.
 
„Mi ne radimo za zalihe. Radimo isključivo za kupca i prilagođavamo svoju proizvodnju kupcu. Tako da su zalihe uvijek minimalne. Ne zaleđujemo obrtna sredstva i zato smo likvidni“, kazao je Miroslav Turnšek, direktor ove fabrike.
 
On kaže da većinu proizvoda plasiraju pod markom većinskog vlasnika, hrvatskog „Kraša". Pripremaju se i za ulazak Hrvatske u EU. Postoji mogućnost da fabrika u Prijedoru preuzme dio proizvodnje hrvatskih pogona.
 
„Kraš" je ovu fabriku preuzeo 2003. godine.
 
Privatizacija u BiH
 
U oba bosanskohercegovačka entiteta masovna privatizacija preduzeća počela je krajem 90-ih. Prvo, putem modela certifikata u Federaciji, odnosno vaučera u RS-u. U Federaciji je i sada na raspolaganju više metoda, a u RS-u samo berza. Stručnjaci kažu da je u sporoj i kompliciranoj proceduri izgubljeno mnogo novca.
 
Državna imovina 1999. u Federaciji BiH bila je procijenjena na blizu 7 milijardi eura. Više od 1.400 preduzeća bilo je planirano za privatizaciju. Entitetska i kantonalne Agencije za privatizaciju potpisale su 612 ugovora, od kojih je kasnije 64 raskinuto. Većina firmi kupljena je certifikatima, a samo 5,7 posto gotovinom. Tako je Federacija zaradila nešto više od 4 milijarde eura u certifikatima i u gotovini 260 miliona eura.
 
U RS-u vrijednost državne imovine iznosila je 4 milijarde eura, a 1.100 preduzeća bilo je predviđeno za privatizaciju. Entitet je inkasirao pola milijarde eura u gotovini i blizu 91 milion eura u papirima. U RS-u privatizirano je 714 preduzeća, a 297 ostalo je u vlasništvu entiteta. Prema podacima organizacije Transparency International, 630 preduzeća više ne radi.
 
Osim loše privatizacije, ekonomska kriza u regiji uzima danak i u Bosni i Hercegovini. Međutim, Miroslav Turnšek kaže da radom i praćenjem ekonomskih parametara u BiH i dalje može dobro da se posluje.
 
„Recept je jednostavan: rad, rad i samo rad“, tvrdi Turnšek.
 
U ovoj fabrici kažu da su zasad konkurentni zahvaljujući jeftinijoj cijeni rada. No, bez ulaganja i modernizacije, teško će uspjeti održati korak sa svjetskim standardima.